Uzgajanje biljaka u stanu

Ako želite jesti namirnice iz vlastitog uzgoja, a nemate svoju baštu, pokušajte uzgajati biljke u stanu i nećete se pokajati. U razgovoru sa Nikolinom Đekić otkrivamo vam zanimljive i korisne informacije o uzgajanju biljaka u stanu. Već smo imali priliku da sa Nikolinom razgovaramo i o organskoj ishrani. Ukoliko niste, sada je prava prilika da saznate nešto više o tome na linku Organska ishrana.

 

Zašto je dobro imati biljke u stanu?

Smatram da bi svako trebalo da ima bar jednu biljku u stanu, ako ne radi njene iskoristivosti, onda radi pročišćavanja vazduha u stanu. Ljudi često predstavljaju njegu biljaka kao tešku i za njih napornu, te odustaju od ideje da pokušaju da se brinu o biljkama. To je razumljivo, jer pri kupovini biljaka dobijete pregršt informacija o njezi koje vam se izdiktiraju sa etiketa. Ono što vam se izdiktira pri kupovini neke začinske biljke ili rasada povrća koje želite da posadite na balkon su “idelani” uslovi za tu biljku, a ne oni koji moraju da budu da bi ona rasla. Isto kao što  vam daju preporuke za idealno razvijanje i prakse za ljude, pa opet niko od nas ne ispuštuje sve, a eto opet rastemo i razvijamo se. Tako da ne bi trebalo da dozvolite da vas to zbuni ili uplaši, te da odustanete od biljaka u vašem životnom prostoru.

 

Foto; Nikolina Đekić

Navedi grupe biljaka koje možemo da uzgajamo u stanu?

Što se tiče grupa biljaka koje mogu da rastu u stanovima bitno je da vidite sa čime raspolažete. Prvenstveno je bitno da vidite kakva vam je osvjetljenost na mjestu gdje bi biljka/biljke trebalo da budu (da li imate direktnu svjetlost ili je zasjenjeno mjesto). Ako je sjena u pitanju, onda možete da pokušate sa mentom, bosiljkom i vlascem. Od sobnih/ ukrasnih biljaka za sjenu je najbolje kupiti biljke iz familije Sansevieria koje ne zahtjevaju pretjeranu njegu. Druga stvar koja je bitna je zapremina saksije koju koristite, odnosno kolika saksija može da bude na tom predviđenom mjestu. Ne može se očekivati da posadite paradajz na balkonu u maloj saksiji, a da će doći do berbe plodova. Ako je riječ o podprozorskim daskama, radi manjih saksija, najbolje je proizvoditi manje začinsko bilje (origano, majčina dušica), a ako ima više prostora za veće saksije, bosiljak, kroijander, mirođija, ruzmarin, matičnjak, lavanda. Što se tiče povrća, takođe je bitna zapremina saksije. Ako su u pitanju manje saksije na osunčanm dijelu, može se proizvesti špinat, luk, salata, rotkvica, pa čak i jagoda. Naravno da nećete ubrati 20 kg plodova, ali ćete imati svoju mini baštu i svoj bar jedan ili deset plodova.

 

Foto; Nikolina Đekić

Kako znati, koju biljku u koliku saksiju, možete zaključiti tako što vidite nadzemni dio biljke. Idealno bi bilo da se sve sadi u što veće saksije, ali, otprilike, što je veći nadzemni dio, potreban je veći prostor za korijen, tj. veća saksija. Prosto rečeno, svjetlost i zapremina saksije su najbitnije, temperaturu i vodu možete da prilagodite. Ako imate balkon principi su isti, samo je lakše proizvoditi više biljaka. Na balkonu možete da imate povrće, voće i začinsko bilje. Paradajz, paprike, krompir, jakode, maline, đumbir, sve što se proizvodi. Opet naglašavam, ne mogu se očekivati neke velike količine, ali biste imali antistres terapiju i svoju malu baštu. Pokušajte, igrajte se, uspjećete i napravitćete jedan obrok ili koktel od biljaka koje imate na balkonu ili u stanu.

Kako zasaditi i njegovati biljku u stanu?

Kada se šta sije i sadi je ono što ljude najviše buni. Kada isplanirate šta želite, potražite koji su uslovi uspjevanja te biljke. Danas stari datumi sjetve/ sadnje nisu pouzdani dolaskom globalnih vremenskim promijena. Pratite temperature koje su potrebne za tu biljku, te zaključite kada su one prisutne i tada obavite sjetvu ili sadnju. Sjetva se obavlja na dubini koja je preporučena, a neko nepisano pravilo je da krupnija sjemena idu dublje u zemljište, dok se sitnija, logično, siju pliće, skoro na samoj površini zemljišta. Sadnju je najbolje obaviti tako da nivo zemljišta bude onakav kakav je bio i u manjoj sakisji prije presađivanja. Nakon sjetve i sadnje bitno je dobro zaliti zemljište. Nakon toga, bez strogih pravila, biljku zalivate po potrebi, odnosno kada se zemljište u saksiji prisuši, a ne toliko i toliko puta sedmično, svakih toliko i slično, jer nisu iste potrebe biljke za vodom u maju i u avgustu. Što se tiče prihrane, ključni momenti su početak rasta/ odmah nakon presađivanja, početak cvjetanja i formiranje plodova. Mada, shodno velikom ispiranju, prihranjivanje se može obavljati jednom do dva puta mjesečno, zavisno od vrste prihrane koja se koristi, odnosno od koncentracije elemenata u đuvrivu, ako je manja koncentracija, onda dva puta mjesečno. Sve ostalo je ono što nam je dato, a to su temperatura i svjetlost. Jedino što bih još naglasila je da, ako je u pitanju stan, biljke ne bi trebalo da budu odmah iznad radijatora i da provjetravate redovno (bar jednom dnevno), s tim da zemljište uglavnom kupujete, tu ne bih ništa specijalno naglašavala.

 

Foto; Nikolina Đekić

 

Izaberite prvo manji broj biljaka i pokušajte, zaigrajte se i uspjećete. Biljke su izdržljivije nego što mislite, a za sve prepreke na putu imate internet, imate forume. Ako se odlučite da pokušate, a nadam se da hoćete, uživajte i ispitujte procese koji se dešavaju.

 

 

 

Ostavite komentar..